субота, 27. фебруар 2010.

Kretanje je pola zdravlja




Nedavno je Svetska zdravstvena organizacija promenila redosled na svojoj listi faktora rizika koji dovode na civilizacijskih bolesti. Pušenje, koje je dugo zauzimalo vodeću poziciju, izgubilo je primat. Sada ova renomirana institucija tvrdi da je najveći faktor rizika za nastanak niza oboljenja – nedostatak kretanja.

Recite iskreno – koliko se krećete tokom dana? Kad se oduzmu sedenje na poslu, pred TV ekranom, vožnja kolima ili autobusima GSP-a, kod većine ljudi koji ne rade izrazito fizičke poslove kretanje je svedeno na apsolutni minimum od možda najviše sat dnevno, uglavnom na relaciji soba-kuhinja-fotelja-krevet. Ali, to nije dovoljno. Postoji niz procesa u organizmu koji se ne odvijaju na zadovoljavajući način ako naše telo nije izloženo bar umerenom fizičkom naporu.
Enzimi koji razgrađuju masti u organizmu aktiviraju se tek nakon 20 minuta energične šetnje. Aktivnost tih enzima ne mogu da nadomeste takozvane dijete. Osim toga, mi smo izloženi neprekidnim stresovima kod kuće, na poslu, na ulici… od kojih adrenalin i napetost rastu. Najbolji način da se oni eliminišu jeste fizička aktivnost. Ako fizičke aktivnosti nema, potisnuta tenzija može izazvati niz problema, počev od smetnji u varenju i problema sa želucem, preko do glavobolje i razdražljivosti, pa sve do povišenog krvnog pritiska i srčanih problema...

Šetnja je terapija

Šetnja je istinski lek. Lekari kažu da umerena fizička aktivnost (naravno, pod pretpostavkom da ne pušite) smanjuje rizik od komplikacija sa povišenim krvnim pritiskom isto koliko i eliminisanje svih ostalih faktora rizika zajedno. Osim toga, hodanje vam donosi psihičku relaksaciju. Šetnja nekim lepim krajem, kroz prirodnu okolinu, često je pravi melem za dušu, koji nas potpuno obnovi, osveži, regeneriše… Posle lepog izleta u prirodu često sasvim drugim očima gledamo na život. A kada smo dobre volje, sve nam izgleda dobro i mnogo bolje funkcionišemo u životu.
Nešto više od pola sata malo brže šetnje dnevno može takođe da mnogo učini za zdravlje našeg srca. To je potvrdilo i Ministarstvo zdravlja, koje je nedavno pozvalo na akciju “Tri kilometra šetnje dnevno – 30% manji rizik od oboljenja srca”.

Ne plašite se džoginga

Ako su vas uveravali da je trčanje rizično i da nije za vas, razmislite o sledećem podatku. Nedavno završeno dugogodišnje istraživanje Univerziteta Stenford pokazalo je da oni koji redovno džogiraju – žive duže.
Na Zapadu su ulice pune ljudi u trenerkama koji lagano trčkaraju. To nije izraz mode, već instinktivne ljudske potrebe za kretanjem. U uslovima kada većina radi sedeće poslove, džoging je spasonosna aktivnost; jednostavna, jeftina, svima dostupna, ne zahteva nikakvo znanje ni posebnu oprema, kao ni posebno mesto – a donosi velike fizičke i psihološke dobrobiti.
Ako ste sasvim zdravi, a tek počinjete sa džogingom, možete da kombinujete trčanje i hodanje. Pretrčite 100-200 metara, a onda istu distancu prehodate. Možete da izađete direktno iz kuće, džogirate umerenim tempom ulicama i vratite se nazad… za to je potrebno samo pola sata, a dobiti su velike. Ako već imate neki zdravstveni problem, naravno, najpre se morate konsultovati sa svojim lekarom.


Zdravlje stvaramo sami

Učili su nas da bolest dolazi odnekuda i napada naš organizam. Ali, kako odmiče vreme, u svesti čitavog sveta sve jasnije sviće uvid da zdravlje ili bolest stvaramo mi sami, svojim ukupnim stavom prema životu i svojim svakodnevnim navikama. Zato i raste broj onih koji nastoje da žive drugačije, na način koji bi se mogao nazvati – zdrav životni stil. U njega se ubrajaju uravnotežen način ishrane, redovna fizička aktivnost, svesno usmerenje na postizanje emocionalne i mentalne stabilnosti, praktikovanje tehnika za smanjenje stresa…

Izvor: http://www.zdravahrana.com

уторак, 16. фебруар 2010.

Važno je šta jedete nakon vežbanja




Mnoge pozitivne zdravstvene koristi od vežbi nastaju neposredno posle treninga, a ne nedeljma, mesecima ili godinama nakon. Prema studiji objavljenoj u Journal of Applied Physiology, na prirodu tih pogodnosti može u velikoj uticati hrana koju jedemo posle vežbanja.

˝Različita hrana koju unosite nakon vežbanja, proizvodi različite učinke na naš metabolizam˝, izjavio je stariji autor studije, Jeffrey F. Horowitz sa Univerziteta u Michiganu. Ovo istraživanje nadovezuje se na nekoliko predhodnih studija koje su pokazale da su mnogi pozitivni učinci vežbanja na zdravlje prolazni: pozitivni učinci jednog treninga postupno se smanjuju u roku od nekoliko sati ili dana. Mnoga poboljšanja metabolizma povezana sa vežbanjem potiču u velikoj mjeri od poslednjeg treninga, a ne od povećanja broja treninga per se. Vežbanje se ne odvija u vakuumu, već je deo naše svakodnevnice, stoga je veoma važno sagledati s jedne strane učinak vežbanja, a s druge kako ono što jedemo nakon treninga utiče na metabolizam.

Naime, istraživanje je pokazalo da vežbanje poboljšava osetljivost na insulin, pogotovo kada hrana koja se unosi nakon vežbanja ima relativno niski sadržaj ugljikohidrata. Pojačana osetljivost na insulin znači da je organizmu lakše da se šećer iz krvi unese u tkiva kao što su mišići, gde se može koristiti kao energetsko gorivo. Smanjena osetljivost na insulin (tzv. ˝insulinska rezistencija˝) je znak dijabetesa tipa II, uz to je i glavni faktor rizika za druge hronične bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti.

Zanimljivo, kada su ispitanici za vreme istraživanja jeli relativno niskokalorični obrok posle vežbanja, to nije pojačalo osetljivost na insulin ništa više nego kada su unosili hranu sa dovoljno kalorija koliko je potrebno da nadoknade ono što su potrošili za vreme vežbanja. To sugeriše da se i bez gladovanja nakon vežbanja još uvek mogu požnjeti neke od značajnih zdravstvenih dobrobiti. Letak ˝Energetski deficit nakon vežbanja, povećava mobilizaciju lipida, ali ne doprinosi vežbom induciranom povećanju osetljivosti na insulin.˝, pojavljuje se u online izdanju časopisa. Autori su Sean A. Newsom, Simon Schenk, Kristin M. Thomas, Matej P. Harber, Nicolas D. Knuth, Haila Goldenberg i dr. Horowitz.

Istraživanje je obuhvatilo devet zdravih muškaraca starosti između 28-30 godina. Oni su četiri puta boravili u bolnici unutar Michigan Clinical Research Unit in University of Michigan. Svaki zasebni boravak trajao je pribižno 29 sati. Boravak u bolnici započinjao je noćenjem, jer je bilo potrebno da ujutro ispitanici budu natašte. Sesije vežbanja započinjale su u jutarnjim satima. Četiri posetebolnici razlikuju se prvenstveno po obrocima koji su se jeli nakon vežbanja. U nastavku su opisana četiri različite posete:

1. Nisu vežbali i unosili su onoliko kalorija koliko je dovoljno da nadoknade dnevnu potrošnju. Ovo je bila kontrolna grupa.

2. Radili su vežbe umerenog intenziteta oko 90 minuta, a otom su unosili hranu koja je odgovarala njihovom kalorijskom gubitku. Obrok je i sadržajno takođe bio uravnotežen da bi na odgovarajući način uskladili svoju potrošnju

3. Vežbali su umerenim intenzitetom oko 90 minuta, a zatim uzimali hranu sa relativno niskim udelom ugljenih hidrata ili dovoljno kalorija da nadoknade potrošnju. Ova ishrana siromašna ugljenim hidratima sadržavala je približno 200 grama ugljenih hidrata, što je manje nego kod uravnotežene ishrane iz vežbe 2.

4. Vežbali su oko 90 minuta umjerenim intenzitetom, a zatim jeli relativno nisko kaloričnu hranu, uslov je bio da unesu manje energije nego što su je potrošili (unosili su oko jednu trećinu kalorija manje nego u prethodana dva boravka u bolnici). Hrana je sadržavala relativno visok sadržaj ugljenih hidrata da nadoknadi ugljene hidrate ˝spaljene˝ tokom vežbe.

Vežba se izvodila na stacionarnom biciklu i ergometru. Redolsed kojim su ispitanici izvodili sesije bio je nasumičan. U tri sesije vežbi, zabeležen je podjednak trend povećanja osetljivosti na insulin. Međutim, u sesiji u kojoj su ispitanici unosili hranu s manje ugljenih hidrata, ovo poboljšanje osetljivosti na insulin bilo je znatno više nego u preostala tri. Iako je gubitak težine važan za poboljšanje metaboličkog zdravlja ljudi sa prekomernom težinom, ovi rezultati pokazuju da ljudi još uvek mogu ostvariti značajne zdravstvene koristi od vežbe bez gladovanja ili gubitka težine, rekao je dr. Horowitz. Studija takođe učvršćuje dokaze da svaka pojedinačna sesija vežbanja može uticati na fiziologiju i da različita hrana koju unosimo posle vežbanja može proizvesti različite fiziološke promene.


Izvor: sciencedaily.com

понедељак, 15. фебруар 2010.

10 načina da oslabite pola kilograma nedeljno bez dijete




Nedeljno možete da izgubite pola kilograma i to bez držanja rigoroznih dijeta. „Uštedite“ dnevno 500 kalorija, pojačajte fizičku aktivnost i rezultati neće izostati. Pogledajte naših deset saveta kako da to postignete.

Niko ne kaže da ne treba da uživate u slatkišima, ali birajte one koji su manje kalorični

Dr Sara Šenker iz Britanskog udruženja za ishranu ističe da je ukupno 1.500 kalorija dnevno sasvim dovoljno za sve aktivnosti i savetuje da se na ovakav način oslobodite suvišnih kilograma.

IZBACITE GRICKALICE
One su primamljive i kalorične. Kesica čipsa od 40 grama sadrži 10,5 g masti i ima 204 kalorije. Ako ste navikli da svakog dana na poslu smažete po kesicu sličnih grickalica, nije čudo što gomilate kilograme.
Ušteda: 600 kalorija

ZABORAVITE KAFU SA ŠLAGOM
Ako ne možete da zamislite dan bez danas tako popularne „kafe za poneti“ razmislite o sledećem: skupa je i goji. Kafa sa šlagom i punomasnim mlekom ima oko 260 kalorija, dok veliki kapućno s obranim mlekom sadrži samo 100. Ili još bolje, naručite dupli espreso bez mleka, on sadrži svega 15 kalorija.
Ušteda: 160 kalorija



BACITE SE NA ČIŠĆENJE STANA
Kupite gumene rukavice i bacite se na ribanje. Obrišite podove, operite prozore, izribajte kuhinju i kupatilo, istresite prostirke i posteljinu. Ova aktivnost će biti višestruko korisna i za vas i za vaše ukućane.
Ušteda: 500 kalorija


OPERITE KOLA
Uštedite novac dok sagorevate kalorije. Budite temeljni - dobro izribajte i izglancajte automobil spolja i iznutra.
Ušteda: 500 kalorija


VOZITE BICIKL
Bicikla smo se odavno odrekli u korist automobila ili autobusa. A šteta, jer za samo 47 minuta malo brže vožnje potrošite 500 kalorija. Čak i veoma lagana vožnja ima isti efekat ako traje 12 minuta duže. Pošto se do posla u proseku putuje 25 minuta, zašto ne biste jednom nedeljno na posao i nazad išli na bicikli.
Ušteda: 500 kalorija

PLIVAJTE
Prednosti plivanja su sveobuhvatne i brojne. Dok ćete za 43 do 47 minuta žustrog kraula sagoreti 500 kalorija, isti efekat imaće jedan sat i osam minuta ležernijeg kraula ili leđnog stila. Ako ne možete da plivate, koračajte kroz vodu. I kad sledeće godine odete na more, umesto da se izležavate na plaži, okušajte se u ronjenju ili nekom sportu na vodi koji su idealan način za brzo skidanje suvišnih kilograma.
Ušteda: 500 kalorija

BIRAJTE SLATKIŠE
Niko ne kaže da ne treba da uživate u slatkišima, ali su neki svakako kaloričniji od drugih. Recimo „bonžita“ ima oko 119 kalorija dok „snikers“ sadrži 329 kalorija. Zato, pre nego što se mašite za čokoladicu, prvo proverite kalorijsku vrednost na omotu.
Ušteda: 210 kalorija

PIJTE ZELENI ČAJ
Ljudi koji piju tri šolje zelenog čaja dnevno sagore dodatnih 80 kalorija u narednih 24 sata zbog toga što, po tvrđenju švajcarskih stručnjaka, zeleni čaj ubrzava metabolizam.
Japanski lekari takođe kažu da katehini, supstance iz zelenog čaja, pomažu jetri da razloži masti. Što češće pijete čaj, pomoćićete organizmu da se lakše očisti masnih naslaga.
Ušteda: 80 kalorija

PLEŠITE
Bilo da volite salsu, valcer ili disko, ples je izvanredan vid fizičke aktivnosti i izvor zadovoljstva. Osim toga, u zavisnosti od žustrine plesnih koraka, topićete i kalorije.
Ušteda: 500 kalorija

JEDITE IZ MANJIH TANJIRA
Stručnjaci kažu da serviranjem iz manjih tanjira možete da smanjite porcije hrane za trećinu. To znači da ako (na manjem tanjiru) imate za ručak teleću šniclu na žaru, barenu šargarepu i krompir, oduzećete 210 kalorija od uobičajenih 610.
Ušteda: 210 kalorija

Izvor: http://zena.blic.rs/

среда, 10. фебруар 2010.

Joga i mršavljenje



Joga je, slažu se svi lekari, najprirodniji način mršavljenja, bez drastične dijete, prisile i poremećaja ravnoteže ishrane. Vežbajući jogu postepeno gubite suvišne kilograme na zdrav i prirodan način.

Redovnim vežbanjem joge ne morate sebi silom nametati gladovanje. Umesto toga, s vremenom sami primećujete zanimljive promene, na primjer:

• organizam Vam sam po sebi počinje odbijati obilne obroke
• počinjete osećati veću potrebu za voćem i povrćem, a gubite potrebu za teškom i masnom hranom
• osećate se elastičniji i gipkiji, počinjete se više kretati
• probava postaje savršena, eliminisanje suvišnih masti je optimalno
• pojedine vežbe, putem delovanja na štitnu žlezdu, uravnotežuju Vaš kompletan metabolizam

U narednim tekstvoma ću više govoriti o jogi - drevnoj tehnici fizičkih vežbi (Asana) i vežbi disanja (Pranayama).

Fotografija: Vežba „Sveća“ jedna je od najdelotvornijih za mršavljenje

Za sve zainteresovane za vežbanje joge - u nastavku možete pogledati set joga vežbi za početnike:

Video: Yoga za početnike

Kako da ne odustanete od dijete posle nekoliko dana?




Najbitnije je da odaberete dijetu koja odgovara vašem organizmu, a za to bi bilo najbolje da se konsultujete s nutricionistom. Izbegavajte rigorozne dijete, već izaberite onu koja podrazumeva da uzimate do 500 kalorija manje nego što to radite kada ste van dijetetske ishrane.

Fizička aktivnost
Umerena pravilna fizička aktivnost u mnogom će vam pomoći oko dijete. Zdrav umor i rad mišića uticaće da se osećate bolje, a samim tim i pozitivnije oko dijete. Poznato je da ne možete da vežbate punog stomaka, a posle treninga osećaj gladi nije toliko jak.

Tečnost
Skoro svaka dijeta preporučuje unošenje tečnosti i to do dve litre po danu. Možete da ubacite malo limuna kako bi voda imala ukus, a koristite mineralnu vodu, bilo gaziranu ili negaziranu. Voda pročišćava organizam, a i na kratko zavarava osećaj gladi.

Unositi zdrave masti
Ukoliko ste jako gladni i ne možete da premostite vreme između obroka, potrebu za mastima zavarajte tako što ćete uneti zdrave masti. To su orasi, lešnici i slično voće, a pored toga dobro je unositi i jogurt s malim procentom mlečne masti.

Ne predajte se lako
Čak i ako odstupite od dijete, ne znači da odmah treba da prestanete i da sve što ste do tada uradili padne u vodu, samo nastavite gde ste stali i izgurajte dijetu do kraja. Većina nutricionista kaže da se dijete treba pridržavati 90 odsto.

Mršavljenje bez gladi
Luminopunktura je nešto novo što je stiglo na naše tržište i obavlja se u ordinaciji „Medrezon” a podrazumeva akupunkturu bez igala. To je idealna pomoć u dijeti jer vam otklanja osećaj gladi, radi se jednom, do dva puta nedeljno, a traje koliko i dijeta. Prosečna cena iznosi oko 3.000 dinara.

Tviter u službi dijete
Ukoliko koristite popularne soc-mreže, možete ih iskoristiti u službi dijete. Ovaj vid mršavljenja je postao jako popularan u svetu. Potrebno je da iznosite kao status sve što ste pojeli taj dan i onda će vas ljudi komentarima naterati da se postidite i na taj način počnete ozbiljnije da se bavite dijetom. Čak je i napravljen specijalan sajt TweetWhatYouEat.com na kome prijavljujete šta ste pojeli i koliko kalorija to sadrži.

Izvor: 24sata.rs

Top hrana za mršavljenje




Oni na prirodan način utiču na sagorevanje masti, sprečavaju napade gladi i pročišćuju organizam. Reč je o najboljim prirodnim proizvodima koji doprinose vitkoj liniji.

1. Brokoli jača imunitet
Ovo glavičasto povrće je bogato sekundarnim biljnim supstancama antioksidativnog dejstva, koje doprinosi jačanju odbrambenih snaga organizma. Zbog visokog sadržaja vlaknastih materija kilogrami se naprosto tope, pošto ovi nesvarljivi ugljeni hidrati nabubre u želucu i dugo drže sitost. SAVET: Nakon kuvanja (10-15 minuta), prelijte brokoli hladnom vodom da bi sačuvao lepu zelenu boju.

2. Ljute papričice sagorevaju masti

Kapsaicin iz ljute papričice podiže temperaturu tela, samim tim troši se energija i osećaj sitosti duže traje.
SAVET: Sitno iseckajte jednu ljutu papričicu i dodajte je u supu, kuvana jela, testenine ili pirinač.

3. Grejpfrut sprečava stvaranje masnih naslaga

Gorke materije iz grejpfruta doprinose da se masnoća iz hrane odmah sagori, čime se sprečava stvaranje masnih naslaga.
SAVET: Ovaj prirodni „sagorevač masti“ je najdelotvorniji posle jela, pošto gorke materije aktiviraju proizvodnju želudačnih sokova.

4. Zeleni čaj podstiče sagorevanje masti

Zeleni čaj je bogat polifenolima, koji sprečavaju iskorišćavanje masti i podstiču njihovo sagorevanje.
SAVET: Prokuvalu vodu ostavite da se hladi 10 minuta, a tek onda prelijte čaj (filter-kesicu izvadite nakon 3-5 minuta). Svaki dan popijte najviše četiri šolje.

5. Pileće belo meso reguliše metabolizam

Zahvaljujući visokom sadržaju belančevina, pileće meso dugo drži sitost. Osim toga, varenje belančevina podstiče metabolizam. Dvadeset odsto unetih kalorija telo odmah sagori da bi iskoristilo belančevine.
SAVET: Skuvajte laganu pileću supu.

6. Đumbir doprinosi izbacivanju štetnih materija

Ovaj koren stimuliše razmenu materija, podstiče varenje, lučenje pljuvačke i želudačnih sokova i sprečava upale. Eterična ulja doprinose da se otrovne materije brže izbace iz organizma.
SAVET: Isecite dva centimetra đumbira na tanke listiće i prelijte ih ključalom vodom.

7. Kafa uništava kalorije

Kofein doprinosi budnosti, stavlja telo u stanje pripravnosti i mobiliše energetske rezerve.
SAVET: Crni i zeleni čaj imaju slično dejstvo, a manje su škodljivi za želudac.

8. Krompir drži sitost

Ohlađen krompir, skuvan u ljusci veoma je delotvoran. Dok se hladi, stvara se skrob, koji se teško vari. Posledica: nema naglog rasta nivoa šećera u krvi niti osećaja gladi, a masti mogu neometano da se razgrađuju.
SAVET: Napravite salatu od krompira skuvanog u ljusci sa prelivom od posnog jogurta, jabukovog soka, soli, bibera i začinskog bilja.

9. Tanak dvopek je bogat vlaknastim materijama

Jedan tanak dvopek sadrži samo 40 kalorija, bogat je vitaminom B i gvožđem. Zahvaljujući visokom sadržaju vlaknastih materija (i do 20 odsto), dugo drži sitost.
SAVET: Namažite dvopek posnim sirom i odozgo stavite krastavčiće ili paradajz.

10. Potočarka smanjuje apetit

Ova začinska biljka sadrži hrom, koji bitno reguliše osećaj sitosti. Osim toga, bogata je jodom (dobar je za štitnu žlezdu) i vitaminom C (jača imunitet).
SAVET: Dve kašike seckanih listića dodajte u supu ili sos za salatu.

11. Jagnjetina sagoreva masti

Jagnjeće meso je bogato L-karnitinom, supstancom koja ubacuje slobodne masne kiseline u unutrašnjost ćelija, gde one sagorevaju. Ako se unosi optimalna količina karnitina, sagorevanje masti može da se poveća za 15 odsto.
SAVET: Meso pripremljeno na roštilju je najmanje masno.

12. Sočivo stabilizuje nivo šećera u krvi

Mahunarke su bogate skrobom, koji se dugo razgrađuje i održava stabilan nivo šećera u krvi.
SAVET: Oljušteno crveno sočivo ne morate da potapate, skuvaće se već posle 15 minuta.
13. Kiseli kupus ubrzava varenje
Bakterije mlečne kiseline iz kiselog kupusa podstiču varenje i regulišu crevnu floru. Kalijum doprinosi izbacivanju štetnih materija iz organizma, a dragoceni vitamini B poboljšavaju metabolizam.
SAVET: Kiseli kupus je najzdraviji sirov, kao salata.

14. Tofu je bogat belančevinama

Sir od soje sadrži veliku količinu belančevina.
SAVET: Ostavite ga da odstoji neko vreme u soja sosu, a zatim ga propržite.

15. Voda povećava potrošnju kalorija

Dve čaše tople vode dnevno povećavaju broj utrošenih kalorija za 50. Ako godinu dana svakodnevno pijete dva litra vode, oslabićete 2,4 kilograma.
SAVET: Uz svaku kafu, čašu vina ili piva popijte i jednu čašu vode.

16. Limun sprečava stvaranje masnih naslaga

Vitamin C je vitamin vitkosti, jer podstiče razmenu masti.
SAVET: Dodajte malo limuna u sos za salatu, pospite njegovim sokom pileće meso i ribu ili ga dodajte u čaj ili sok razblažen kiselom vodom.

17. Luk izbacuje višak tečnosti

Crni luk sadrži supstancu alicin, koja poboljšava cirkulaciju, reguliše varenje i izbacuje višak tečnosti iz organizma. Osim toga, ima antibakterijsko dejstvo, ubrzava metabolizam i sagoreva masti.
SAVET: Beli i mladi luk imaju isto dejstvo.

понедељак, 8. фебруар 2010.

Dijeta koja će vas dovesti do vrhunskih orgazama




Premda nas raznorazne dijete znaju činiti nervoznima, jedna od njih pruža vrhunsko zadovoljstvo. Radi se o orgazmičkoj dijeti čije samo ime govori koji deo tela njome najviše profitira. Ne zahteva odricanja, već upozorava na unos namirnica potrebnih za lučenje hemijskih veza.

Orgazmička magična dijeta preporučuje izbegavanje ugljenih hidrata, poput rafiniranog belog šećera i kofeina, koji su na glasu kao neprijatelji orgazma. Od suplemenata hrani svakako se ističu kaspule ribljeg ulja, a potrebna je i vežba: Kegelove vežbe za jačanje mišića karlice.

Dvadeset i pet ponovljanja dnevno bili bi idealna brojka, a ako niste sigurni koje mišiće morate vežbati, tokom mokrenja pokušajte zasutaviti isticanje urina. Kada ih jednom osetite, vežbanjem ih napinjite i opuštajte.

Zelena salata - idealna dijetalna naminica




Dokazano je kako je reč o idealnoj dijetnoj namirnici - ima manje od 200 kalorija po kilogramu

Pored jabuke, za koju je odavno poznato kako čuva srce, nutricionisti poručuju i kako je jesti svakodnevno zelenu salatu jedna je od najzdravijih prehrambenih navika. Stoga bi, nastavljaju oni, bilo jako korisno za tvoje zdravlje ako bi postala sastavni deo svakog obroka. Isto tako, važno je da pritom povedeš računa o prelivima koje koristiš, jer ako se odlučiš za one masne i visokokalorične- teško da ćeš pomoći kako svojoj liniti, tako i svom zdravlju.

Umesto toga, koristi nemasne i niskokalorične prelive ili joj dodaj sveže povrće- paradajz, šargarepu, papriku ili nemasni sir. Ono što je od velike pomoći jesu još i maslinovo ulje i avokado, koji u kombinaciji sa zelenom salatom pomažu u apsorbciji sastojaka zaslužnih za prevenciju od dobijanja raka. Zgodno u celoj priči je i to što je danas moguće gotovo u svakom restoranu brze hrane poručiti porciju zelene salate, te ni tokom radnog vremena ne bi morala da jedeš nezdrava peciva, pravdajući se činjenicom da ti je pekara najjednostavnije i najbrže rešenje.

Ako se malo pozabaviš ovom problematikom, sasvim je sigurno da ćeš negde u blizini kancelarije ili na putu do posla pronaći restoran s puno zdravijim i pritom ne i obavezno skupljim menijem.

Zelena salata je bogata vlaknima koja pomažu u snižavanju holesterola, a korisna je i kod prevencije zatvora. Dobra vest je i da se jedući salatu osećaš sitijom, pa stoga i manje jedeš, odnosno, mršaviš bez izgladnjivanja i mučenja. Naime, dokazano je kako je reč o idealnoj dijetnoj namirnici- ima manje od 200 kalorija po kilogramu. Isto tako, ako postane sastavni deo tvog svakodnevnog jelovnika, najverovatnije ćeš za kratko vreme povećati nivo antioksidansa u krvi (vitamina C i E, likopena, folne kiseline, kao i alfa i beta karotena) koji organizam štite od slobodnih radikala.

Zbog svega navedenog, pokazalo se kako ljudi koji jedu puno zelene salate zdraviji i imaju manji rizik od dobijanja raka u području glave i vrata. Čak i ako piju i puše.

Izvor: Ženski kafe

недеља, 7. фебруар 2010.

Mlečni proizvodi pomažu u mršavljenju




Ishrana bogata mlečnim proizvodima poput sira može da pomogne u skidanju viška kilograma, tvrde australijski naučnici.

U istraživanju su ispitanici bili podvrgnuti niskokaloričnoj dijeti, a neki od njih su morali da konzumiraju više sira, jogurta i mleka s manje masnoća. Pokazalo se da su lakše smršali ispitanici koji su u dijetu uključili više mlečnih proizvoda, a oni koji su umesto tri mlečna proizvoda dnevno jeli pet porcija najbrže su izgubili kilograme.

Sir i mlečni proizvodi bogati su belančevinama koje nam pomažu da se brže osetimo sitima jer ubrzavaju metabolizam, a većina ljudi koji žele da smršaju veruju da moraju prvo njih da izbace jer su bogati masnoćama.

Izvor: Lepota & Zdravlje

среда, 3. фебруар 2010.

Istine & zablude o dijetama - III deo


IZBEGAVAJTE KALORIČNE NAPITKE


BARI M. POPKIN je direktor interdisciplinarnog programa koji utvrđuje uzrok gojaznosti i godinama izučava nagli porast broja gojaznih osoba u svetu.



Koja izmena u ishrani najviše utiče na proces mršavljenja?

Konzumirajte manje količine kaloričnih napitaka. Tokom protekle dve decenije, ljudi su povećali dnevni unos kalorija (oko 220 cal) kroz napitke. Zapravo, istraživanja pokazuju da čak petina kalorija potiče od tečnosti. Najviše se piju energetski napici, obojena pića i aromatizovane vode koji sadrže visok procenat šećera.

Zbog čega, onda, kalorični napici ne utoljavaju glad poput hrane?

Naši davni preci nisu pili sokove i energetska pića, već isključivo vodu. Dakle, takvi napici nisu neophodni organizmu koji ne reaguje na kalorije iz tečnosti na isti način na koji reaguje na one iz hrane.

Da li je masnoća zaista najveća opasnost po zdravlje i liniju?

Nije. Industrija dijetalnih proizvoda, kao i komercijalizacija različitih dijeta, naterala je sve da poveruju da masnoća u ishrani utiče na povećanje težine. No, pravi uzrok jesu ekstra kalorije, bez obzira na njihovo poreklo. Težinu možete da izgubite sprovodeći bilo kakvu dijetu, ali samo pod uslovom da kontrolišete unos kalorija.

Dakle, velike porcije takođe su uzrok gojaznosti?

Pa, ako se prejedate, logično je da nećete oslabiti. Međutim, u poslednjih nekoliko godina problem nije toliko količina hrane koju jedemo kao glavne obroke, nego količina i vrsta namirnica koje uzimamo kao međuobroke. Zato, jedite voće za užinu, umesto masnih i slanih grickalica, i pijte vodu umesto zaslađenih napitaka.

Koji je konačni zaključak o dijetama na bazi redukovanog unosa ugljenih hidrata?

One zaista pomažu, ali takav način ishrane neodrživ je na duže staze.